Detaljni program za Rikon 2008.

Predavanja


Igor Huskić: Alkemija (ou l’Optimisme)



??If by fire
Of sooty coal th’ empiric alchymist
Can turn, or holds it possible to turn,
Metals of drossiest ore to perfect gold.??



John Milton, Paradise Lost


mr. sc. Josip Ćirić: Mitsko i razumsko



Struktura mitova, tijek i arhetipovi u njima nisu ae pretjerano mijenjali tisućama godina. Zadržali su većinu ako ne i sve karakteristike koje su imali u vrijeme koje smatramo davnom poviješću. Od drevnih naroda, preko filozofije do znanstveno-fantastičnih epova koji zaokupljaju maštu milijuna.

Ivica Ćiković: Projekt riječkog planetarija; Akademsko astronomsko društvo Rijeka



Počinje gradnja suvremenog Astronomskog centra na Gornjoj Vežici u Rijeci, odnosno rekonstrukcija i dogradnja postojeće građevine u kojoj je smještena riječka zvjezdarnica. Glavna novina jest činjenica da će Rijeka dobiti velik planetarij, moderniji od onog u zagrebačkom Tehničkom muzeju, kapaciteta 60-ak osoba. Osim informacija o ovom projektu moći ćete saznati i mnoštvo zanimljivosti o AAD-u i njegovim aktivnostima.

Kristian Iskra: Hrvatska mitska bića



U davna vremena, još puno prije pojave pisma, ljudi su promatrali svijet oko sebe. Mnoge su stvari razumjeli, ali mnoge pak, nisu. Tako su nastala razna vjerovanja u različite stvari koje ih okružuju, od vjerovanja u životinjske duše, vjerovanja u vjetrove, sve do vjerovanja u različite bogove različitih stvari. Ljudi su počeli vjerovati u nešto. Od toga da će doći novi dan do vjere da će lokalni vrač izliječiti bolesnika. Svoja su vjerovanja pamtili. S vremenom, pojavilo se pismo a sa njim su se neki običaji o vjerovanjima u razne stvari počeli zapisivati. Nažalost, ta vjerovanja, većinom, nisu u pisanom obliku stigla do današnjih dana. Čak nisu niti došla u usmenom obliku, u svojstvu jezične predaje. Još je jedna bitna stvar u prenošenju tih vjerovanja do današnjih dana – neka su vjerovanja, različito po prostoru u kojima su se nalazila, ostala sačuvana. Vjerovanja u antici, kod Grka ili kod Rimljana, većinom su sačuvana. Također, znamo dosta i o vjerovanjima kod različitih naroda na Bliskom istoku. Kod Slavena, pak, nemamo toliko podataka koliko o ostalim narodima. Zašto je tome tako? Nije da nije bilo nikakvih zapisa o slavenskim vjerovanjima, nije da na temelju sličnosti i podudarnosti sa različitom plemenima, grupama, narodima (no pri tome «narodima» niti u kome slučaju ne smijemo shvaćati u današnjem smislu riječi «narod») mi ne možemo makar u nekim vrlo vjerojatnim pretpostavkama gotovo u potpunosti razumjeti ta ista slavenska vjerovanja. Dio tih vjerovanja, obuhvaća različite mitove. Preciznije, mitove na Istočnoj obali Jadrana. Upravo bića, čija se imena, nazivi, izgled, nalaze u tim mitovima, naći će se i u ovom predavanju.

Aleksandar Žiljak: Ubiq



‘Ubiq’ je književni časopis za znanstvenu fantastiku koji već svojim određenjem pokazuje da ne slijedi tradiciju znanstvenofantastičnih časopisa poput ‘Siriusa’ ili ‘Future’, nego se određuje kao “književni” časopis u tradiciji ‘Republike’ ili ‘Quoruma’, a donosi samo novu prozu domaćih pisaca te studije i kritike o fantastičkoj umjetnosti. Time je ‘Ubiq’ svojevrsna “književna republika” u znanstvenoj fantastici. Glavni urednici časopisa su Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak, a u savjetu časopisa nalazi se niz eminentnih teoretičara književnosti i filma, poput Darka Suvina, Zorana Kravara, Nikice Gilića i Tomislava Brleka, čime si je časopis osigurao i akademsko zaleđe. Časopis ‘Ubiq’ prezentira jedan od urednika A. Žiljak.

Anivija Baldigara: Fizika i znanstvena fantastika



Ovo predavanje obrađuje filmske scene gdje fizika ne drži vodu. Obuhvaća filmove od Zvjezdanih staza (warp, hologrami, holodek, teleportacija, putovanje kroz vrijeme) preko Dine do superheroja kao što su Batman, Superman i Spidermana, pa čak i scene iz filmova poput Nemoguće misije. Na temelju tih situacija predavačica komentira fiziku i u kojoj je mjeri ona moguća, a što bi bilo “kad bi bilo”. Zabava garantirana!

dr. sc. Davor Horvatić: Što je Scotty rekao Kirku (ili što je realnost zapravo)?



Što moderna fizika može reći o realnosti svijeta ? Koliko je naša realnost subjektivna i koliko uopće možemo shvatiti svijet oko sebe? Predavanje će pokušati dati odgovor na ova pitanja i dati pregled čime se to sve bavi moderna fizika čestica i kakve to veze ima sa Scottyjem, Kirkom, warp pogonima, crnim rupama, strunama i sličnim.

Marino Maljevac: Ghost in the Shell- nova revolucija



U 11. poglavlju knjige Sebični gen, Richard Dawkins pokušava ponuditi drukčiji argument za objašnjenje funkcioniranja ljudskog društva u odnosu na uobičajeno darvinističko objašnjenje ljudskog ponašanja. Dawkins ne odbacuje darvinizam kao takav, nego ga pretvara u širu teoriju te smatra kako je potrebno odbaciti ideju gena kao jedine osnove naših zamisli o evoluciji. Svaki život se razvija posredstvom selektivnog preživljavanja bića koja se umnožavaju, a gen je samo jedan takav umnoživač. Nove umnoživače Dawkins naziva memima (memes). Oni su jedinice prenošenja kulture, jedinice OPONAŠANJA. Ono što je specifično za ljudska bića, kaže Dawkins, je upravo kultura pa se tako na njezin prijenos može gledati kao nešto analogno prijenosu gena što može dovesti do određenog (novog) oblika evolucije.


U svijetu kakav je predstavljen u seriji Ghost in the Shell biološka evolucija je već dobrano zamijenjena tehničkom do te mjere da ljudi na svoja „bogomdana“ tijela više gledaju kao na prokletstvo (ili barem na nešto prilično lošije) naspram svih mogućih tehničkih dodataka kao što su umjetna tijela i njihovi dijelovi ili cyberbrain koji nam omogućava bolju i veću memoriju, bržu obradu podataka, direktnu povezanost sa svima na mreži u svakom trenutku itd. To je svijet u kojem su memi pobijedili gene. I čini se da nam se taj svijet polako sprema pokucati na vrata. Trebamo li ga se bojati??


Josip Nađ: Umjetna inteligencija i znanstvena fantastika



Više nego bilo koji drugi žanr književne ili filmske umjetnosti, znanstvena fantastika se od samih svojih početaka bavila zamišljanjem mogućih budućnosti ljudskog roda. Stoga nas ne bi trebalo čuditi da je, još od kada su ljudi prvi put došli na zamisao umjetne inteligencije, znanstvena fantastika bila žanr u kojem su mnogi autori predstavljali svoje vizije mogućih oblika koje bi fenomen umjetne inteligencije mogao poprimiti.


Ali, kao što joj i ime kaže, znanstvena fantastika, iako često govori o nepostojećim pojavama, kao osnovu svog razmatranja uzima trenutno postojeću znanost; odnosno, ono za što nam znanost kaže da bi bilo moguće ostvariti.


Cilj ovog predavanja je da pokaže kako se, pod utjecajem promjena u znanstveno-tehnološkoj bazi i društvenim okolnostima u kojima su znanstveno fantastična djela nastajala, mijenjala autorska vizija fenomena umjetne inteligencije, njegovih manifestacija, utjecaja na ljudski život i mogućih posljedica. Da bi se to učinilo, ovo će se predavanje osvrnuti na nekoliko primjera iz književnosti, filma i stripa; nastalih u periodu od prve polovice prošlog stoljeća do danas; i na geografskim lokacijama u rasponu od Europe i SAD-a do Japana. Iako su autori svih tih djela nesumnjivo bili (i jesu) vizionari, ovo će predavanje pokušati pokazati da su sve njihove vizije neizbježno bile povezane sa vremenom i prostorom u kojem su ti autori djelovali (i djeluju); te da bi, da su kojim slučajem ti autori djelovali u nekom drugom vremenu i prostoru, i njihove vizije umjetne inteligencije vjerojatno bile drukčije.


Ako se ovo gore navedeno dokaže, neizbježno sljedi zaključak da ni mi nismo ništa drukčiji od tih autora te da i na nas, i naše razmišljanje o umjetnoj inteligenciji, neizbježno utječu vrijeme i prostor u kojem živimo, a to je nešto što bi svi mi trebali imati na umu.


Aleksandar Žiljak: Dinosauri, divovi iz davnina



Vladali su Zemljom 165 milijuna godina, a onda su iznenada nestali! Dinosauri…

Kako su nastali? Kako su se razvijali? U kakvom su svijetu živjeli? Što
nam danas znače? Konačno, jesu li dinosauri uistinu izumrli? Na ova i druga
pitanja odgovaramo u predavanju “Dinosauri, divovi iz davnina”.


Nataša Bek: Život u svemiru



Jesmo li sami u svemiru i ako postoji život na drugim planetima, koliki su zapravo izgledi da ćemo ga ustinu susresti? Predavanje o jednom od vječnih pitanja moderne i antičke znanosti.

Cyberpunk: moderna evolucija znanstvene fantastike ili mrtav žanr? (okrugli stol)



Ovaj podžanr znanstvene fantastike je od početka osamdesetih u potpunosti izmjenio ljudsku kulturu. Je li današnja znanstvena fantastika proizvod cyberpunka ili je on samo ostao stvar prošlosti? Otvorena rasprava bez milosti.

Irena Rašeta: NOSF magazin



NOSF magazin je besplatni online časopis posvećen znanstvenoj fantastici i srodnim žanrovima, kojeg stvaraju, oblikuju i objavljuju entuzijasti i skribomani okupljeni oko NOSF portala i foruma. Kontinuirano izlazi od 2000. godine, a zamišljen je kao online fanzin koji objavljuje domaće SF priče. Osim priča domaćih autora, NOSF magazin objavljuje i članke, reportaže, recenzije, eseje, intervjue i td., vezane uz SF i srodne žanrove, a izlazi 3 do 4 puta godišnje u PDF formatu.
Na Rikonu ćemo predstaviti 28. broj NOSF magazina, koji je izašao početkom rujna, te popričati malo o samome NOSF-u, o njegovim sadašnjim i budućim projektima, o kojima ćete imati prilike saznati iz prve ruke dođete li na Rikon!
Vodi: Irena Rašeta, glavna urednica

Kvizovi


Guess the Song: Eliminator



Hrpa pjesama i glazbenih tema će staviti na kušnju svakog geeka koji ne pamti samo ono što vidi već i ono što čuje.

Guess the Villain



Još jedan kviz iz “Gues the…” franšize koje ste mogli igrati na svakom Rikonu vam ovaj put donosi likove i djela poznatih i onih manje poznatih antagonista u esefično-fantazijsko-hororičnim filmovima.

Izazov



Gledali ste ga na televiziji, eventualno odigrali Star Was inačicu. Sada imate priliku briljirati točnim pitanjima na odgovore koji ne zanimaju običan puk.

Pictionary (SFF varijanta)



Ovu igru ne treba posebno objašnjavati. Jedna osoba crta, drugi pogađaju o čemu se radi. Jedva čekam da vidim kako će proći pojam “Ewoksi na ljetovanju”.

RI – H2G2



Bez panike! U ovom kvizu ćete pokazati koliko ste smiješnih gluposti iz Vodiča za autostopere uspjeli popamtiti. Za one depresivnije, na početku ćemo dijeliti poklone ohrabrenja.

Projekcije


Program u zasebnoj prostoriji koji uključuje igrane i animirane filmove u trajanju od 10 sati.




Radionice


Web design i ilustracija: Nela Dunato